15:00 - 20:00
[galerija Nova, Teslina 7, Atrij]

Sajam knjiga - dođite i pogledajte knjige koje nude izdavači, besplatne materijale različitih grupa, novine, časopise... Pogledajte popis sudionika.

16:00
[galerija Nova, Teslina 7, Atrij]

RUČAK - Hrana, a ne oružje! dijeli besplatan veganski ručak.

17:00
[net klub Mama, Preradovićeva 18]

Predstavljanje Mreže anarhosindikalista/kinja - MASA

Nedavno je u Zadru osnovana prva radnička organizacija u Hrvatskoj koja je vođena od strane samih radnika i radnica! Nastala je iz gnjeva prema svim šefovima i sindikalnim birokratima kojima je posao amortizacija klasnih sukoba, iz gnjeva prema kapitalizmu zato jer eksploatira, iskorištava i ubija radnike, te uništava životni ljudski i prirodni okoliš zarad stjecanja profita, te gnjeva prema državi jer održava i odražava postojeće hijerarhije i privilegije klase kojoj služi. Dođite na predstavljanje jer anarhosindikalizam - to ste vi! Više informacija potražite na http://www.masa-hr.org

18:00
[net klub Mama, Preradovićeva 18]

Anarhizam u Švicarskoj: prošlost i sadašnjost

Švicarska nije poznata kao mjesto izrazito raširenih anarhističkih ideja i velikih radničkih pokreta tijekom povijesti. Ipak, kroz povijest je došlo do nekoliko važnih događaja, poput osnivanja Jurske federacije (Fédération Jurassienne) koja je bila ključna u podjeli Prve internacionale. Također, važan je i nastanak arhive CIRA u Lausanni koja nakon pedesetak godina postojanja predstavlja jednu od najvažnijih arhiva anarhističke povijesti.
Danas velik broj ljudi pokušava stvoriti anarhistički pokret u Švicarskoj. Cilj ovog predstavljanja je povući paralelu između prošlosti i sadašnjosti.
Ipak, ne želimo ovo pretvoriti u jednosmjerno predstavljanje, već nam je cilj razmjena iskustava u anarhističkim aktivnostima i razgovor o značaju anarhističkih tradicija u različitim zemljama.

19:00
[net klub Mama, Preradovićeva 18]

Predstavljanje knjiga William Morris: Vijesti iz nigdine i Vladimir Čerina: Janko Polić Kamov

William Morris: Vijesti iz nigdine

Sigurno je da se u Morrisovim spisima iščitava snažno libertersko nagnuće i da je Morris bio vrlo svjestan anarhističkog stajališta protiv vlade i svake političke vlasti. Prema Peteru Marshallu (Demanding the Impossible: A History of Anarchism) nema sumnje da je Morris mrzio centraliziranu državu, te stoga ne treba iznenađivati da su mnogi njegovi politički spisi nadahnjivali anarhiste, a upravo na takvom antietatističkom viđenju socijalizma morris gradi svoju sliku budućega društva u utopijskom romanu Vijesti iz nigdine u kojemu "nema vlade privatnoga vlasništva, zakona, zločina, braka, novca ili razmjene. Društvo se sastoji od federacije komuna..."
Morrisov se pripovjedač budi u nekoj nigdini, upoznaje lokalne stanovnike, sprijateljuje se s njima i kreće na put tim novim društvom u kojemu se zadesio, a u razgovorima sa svojim domaćinima razotkriva nam događaje koji su doveli do nastanka tog novog društva ali i raznorazne aspekte svakodnevnog života i svakodnevnih navada ljudi u tom novom društvu.
Važnost objavljivanja ove Morrisove utopije u sklopu biblioteke anarhističkih klasika nije u tome da se pokaže je li Morris ili nije bio pravi anarhist, nego u prinosu koji je dao svakom promišljanju nekog boljeg, ravnopravnijeg i sretnijeg društva, a tako i anarhističkom viđenju bezvlasnog i besklasnog društvenog poretka.
William Morris (1834.-1896.) je bio jedan od najpoznatijih i najplodnijih viktorijanskih pjesnika. Bio je najveći umjetnik-obrtnik svojega doba. Taj arhitekt, slikar, dekorater, tiskar, izdavač, pjesnik, esejist, prevodilac, romansijer, politički radnik doista zbunjuje svojim "renesansnim" opsegom djelovanja i k tome podjednako uspješnim na svim svojim područjima. Uspješno je vodio proizvodnju dekorativnih materijala i istaknutu trgovinu na malo u središtu Londona. Bio je i strastveni socijalistički reformator, pionir brige za okoliš, pedagog i, moglo bi se reći, feminist; u pedesetoj je godini prešao "ognjenu rijeku" da bi postao revolucionarni socijalist, a završio je kao anarhist pošto je upoznao Kropotkina kojemu je ostao prijatelj do kraja života.

Vladimir Čerina: Janko Polić Kamov

Vladimir Čerina (1891.-1932.) rodio se u Splitu, školovao se neredovito u Splitu, Zagrebu i Rijeci. Jugofilski i antiaustrijski orijentiran, poslije sarajevskog atentata bježi u Italiju. U izbjeglištvu je proboravio pet godina, a onda se 1919. vraća u svoj ostvareni san - Jugoslaviju posve živčano rastrojen i u nekoliko navrata slijedeći čin Ulderika Donadinija pokušava se ubiti, ali ga uvijek spašavaju i najzad šalju u duševnu bolnicu 1922. godine. Tako da u ludnici u Šibeniku 29. veljače umire. Od novih naraštaja neprepoznat, a od starijih nepravedno zaboravljen.
Možda nitko u našoj pisanoj riječi nije iznio toliko kritika ambijenta i prilika u ondašnjem društvu kao što je to Čerina radio u svojim mnogobrojnim napisima. Valjda ni jedan njegov napis nije bio bez oštrih optužaba upućenih umrtvljenosti naše "bezbojne, mlake, lijene, plješnjive sredine", kako je to Čerina znao govoriti. U njegovoj knjizi o Kamovu naići ćemo na čitave odlomke u kojima je prikazana sredina kao "mutna i mlaka kaljuža", "nevoljna i mrtva sredina", "beamterska i purgerska socijalna atmosfera". Govoreći o inteligenciji u tom društvu Čerina ni nju, pogotovo ne nju, neće štedjeti. Za njega je ta "inteligencija sa malo osjećaja nezadovoljstva, sa malo muževnog zanosa, slaba, nemobilna, neljudska, ličila je na nekakvu golemu i praznu grobnicu". Poezija Kamova bit će - "jeka te grobnice".
Knjiga o Janku Poliću Kamovu tiskana u Rijeci 1913., napisana iste godine u Firenci, gdje je Čerina surađivao s talijanskim futuristima Giovannijem Papinijem i ardengom Sofficijem, okupljenim oko znamenitog časopisa Lacerba. Ta je knjiga i danas od prvorazrednog značaja za povijest hrvatske avangarde.

20:00
[net klub Mama, Preradovićeva 18]

Outside of Europe / IzVan EUrope

Kritički dokumentarni film koji kroz primjer Ukrajine ispituje ekskluzivističku prirodu imigracijske politike Europske unije i odgovornosti koje su nametnute perifernim zemljama od kojih se očekuju briga o protoku migranata koji žele u zemlje unutar unije.
Daleko od očiju javnosti film nas vodi u ukrajinski deportacijski centar za žene i izbjeglice Mukačevo, kao i deportacijski centar za ilegalne useljenike Pavšino. Kroz različite razgovore, od izbjeglica koje nisu uspjele ući u EU do službenika poput ministra useljeništva transkarpatske regije, IzVan EUrope pokriva različita pitanja i probleme oko ljudskih prava, a koji su nastali proširenjem EU.
Nakon filma će se održati razgovor u kojem će sudjelovati i autori filma Boban Caldovic i Amy Miller.

Snimljeno u Ukrajini tijekom kolovoza 2007. godine. Trajanje filma: 28 minuta.

10:00 - 15:00
[Varšavska/Cvjetni trg ili galerija Nova]

Sajam knjiga se seli na otvoreno, pa su knjige dostupne i na "špici"... U slučaju lošeg vremena ili tehničkih problema sajam se seli nazad u galeriju Nova (Teslina 7, Atrij).

14:00
[Varšavska/Cvjetni trg ili galerija Nova]

RUČAK - Hrana, a ne oružje! dijeli besplatan veganski ručak.

13:00 - 15:00
[net klub Mama, Preradovićeva 18]

Radionica grafičkog dizajna na Linuxu

U sklopu programa "Razmjene vještina", koji se događa svake subote u Mami, biti će održana radionica grafičkog dizajna na Linuxu, odnosno uz pomoć slobodnih programa za grafičku obradu.
Osim što su besplatni i otvoreni, ovi alati se izrazito korisni.
Predznanje nije potrebno, radionica je namjenjena svima pa dođite i naučite kako napraviti letak, novine, fanzin ili plakat uz pomoć Linuxa.

17:00
[dvorana Zelene akcije, Frankopanska 1, u dvorištu]

Oslobođenje životinja i realita.tv

Predstavljanje oslobođenja životinja u produkciji realita.tv iz Češke. Koncept projekta realita.tv je zasnovan na abolicionizmu, veganizmu i anarhizmu. Govoriti će o tome zašto ne žele surađivati sa neonaci organizacijama za zaštitu životinja, ali i dobrotvornim/humanitarnim organizacijama koja se bave zaštitom životinja. Objasniti će svoja osnovna stajališta te zašto cijene DIY (uradi sam/a) pristup u svom radu. Biti će riječi o njihovim stavovima, radu, zahtjevima i željama.

18:00
[dvorana Zelene akcije, Frankopanska 1, u dvorištu]

Javorovi molotovi: Anarhistički pokret u Kanadi

Ovo predstavljanje će obuhvatiti i predstaviti današnji anarhisitčki pokret u Kanadi ili kako je mi volimo zvati na Otoku kornjača (Turtle Island - indijansko ime za Kanadu). Biti će riječi o različitim antidržavnim i uopće pokretima otpora u cijeloj zemlji i načinu na koji su se razvijali tijekom posljednjih godina. Također, biti će riječi o anarhističkom doprinosu na društvenom, političkom i kulturnom planu u Kanadi. Zapravo, biti će riječi o tome što upće ti ludi kanadski anarhisti rade?
Predstaviti će važne anarhističke borbe i projekte poput infoshopova, antiratnih i feminističkih grupa, Indymediju i još mnogo toga. Također će predstaviti neke od pobjeda koje je pokret izborio i ključne teorijske doprinose migracijskoj politici i pravu indijanskog stanovništva na samoodređenje.
Nadamo se da će ovo predstavljanje potaknuti dijalog o tome na koji način anarhistički pokret u Kanadi može učiti od anarhsitičkih pokreta na Balkanu i obrnuto.

Pokret u Kanadi će predstaviti Amy i Aaron koji su uključeni u razne anarhističke aktivnosti i rade kao novinari na Indymediji u Montrealu.

19:00
[dvorana Zelene akcije, Frankopanska 1, u dvorištu]

Socijalni anarhizam u Velikoj Britaniji i na međunarodnoj razini

- govornici iz Anarhističke federacije (V. Britanija) i Internacionale anarhističkih federacija

Sekretarijat Anarhističke federacije za Istočnu Europu će govoriti o britanskom anarhizmu i Internacionali anarhističkih federacija kojoj je Anarhistička federacija V. Britanije trenutno glavni sekretarijat.
Biti će riječi o nastojanjima o borbi koju Anarhistička federacija vodi u Britaniji, ali i nadama u jačanje međunarodnog anarhisitčkog pokreta. Kroz diskusiju želimo saznati više o anarhizmu u Hrvatskoj i njegovim međunarodnim pogledima, kao i stvaranju veza koje će voditi prema trajnoj solidarnosti.

10:00 - 15:00
[galerija Nova, Teslina 7, Atrij]

Sajam knjiga - dođite na kavu ili čaj, potražite knjigu koju ste propustili prethodnih par dana, pozdravite se sa sudionicima i provedite nedjeljno prijepodne u ugodnom društvu...Time zatvaramo 4. Anarhistički sajam knjiga.

Izložba

Marko Vojnić Gin

Ministarstvo Istine

Tijekom sva tri dana sajma u prostoru galerije Nova će biti postavljena izložba "Ministarstvo Istine".
Tema izložbe je kritika i ismijavanje birokracije. Utjecaji su Orwellova knjiga "1984" i Gilliamov film "Brazil", ali i F.O.B.-ove interpretacije knjige "1984" kroz njihove pjesme.
Kroz ovakvu vrstu ready made-a (izlaganja dokumenta) te dodatnih tekstualnih komentara autor se pokušava izraziti satirički za razliku od knjige i filma koji su mu bili utjecaj gdje prevladava ozbiljniji ton.